Croatie

Lois diverses à portée linguistique

(dispositions linguistiques)

1) Constitution (2010)
2)
Loi sur la citoyenneté croate (1991-2019)
3) Loi sur les sociétés commerciales (1993-2024)
4)
Loi sur l'autonomie locale et régionale (2001-2020)
5)
Loi sur les cartes d'identité (2002-2013)
6)
Loi sur la procédure pénale (2008-2013)
7)
Loi sur la procédure administrative générale (2009)
8)
Règlement sur l'étiquetage, la publicité et la présentation des aliments (2011)
9)
Code pénal (2011)
10)
Loi sur la radiotélévision croate (2017)
11)
Loi sur la protection du consommateur (2022)
12)
Loi sur l'enseignement supérieur et les activités scientifiques (2022)
13)
Loi sur la procédure civile (2023)
14)
Loi sur les tribunaux (2013-2024)

Ustav od 2010

Uvod

[...] Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna drţava hrvatskoga naroda i drţava pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, MaĎara, Ţidova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini drţavljani, kojima se jamči ravnopravnost s graĎanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Članak 12.

1)
U Republici Hrvatskoj u sluţbenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

2) U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u sluţbenu se uporabu moţe uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

Članak 14

1)
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koţe, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roĎenju, naobrazbi, društvenom poloţaju ili drugim osobinama.

2) Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 15

1)
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

2) Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina ureĎuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.

3) Zakonom se moţe, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

4) Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izraţavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluţenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Članak 16

1)
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

2) Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Članak 17

1)
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroţenosti neovisnosti i jedinstvenosti drţave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moţe sastati, na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.

2) Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moţe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koţe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Članak 29.

2)
U slučaju sumnje ili optuţbe zbog kaţnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuţenik ima pravo:

- da u najkraćem roku bude obaviješten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optuţbe koja se diţe protiv njega i o dokazima koji ga terete,

[...]

- na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Članak 141.d

Drţavljani Republike Hrvatske su graĎani Europske unije i uţivaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske unije, a osobito:


- pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim sluţbenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Constitution de 2010

Préambule

[...] La République de Croatie est par la présente reconnue comme l'État national du peuple croate et comme le pays des minorités nationales qui en sont les citoyens: les Serbes, les Musulmans, les Slovènes, les Tchèques, les Slovaques, les Italiens, les Hongrois, les Juifs et les autres, auxquels sont garantis l'égalité avec les citoyens de nationalité croate, ainsi que le respect de leurs droits ethniques, en conformité avec les normes démocratiques des Nations unies et des autres pays du monde libre.

Article 12

1)
En république de Croatie, la langue croate et l’alphabet latin sont d'usage officiel.

2) Dans les collectivités locales, une autre langue et le cyrillique ou quelque autre alphabet peuvent, avec la langue croate et l’alphabet latin, être introduits à des fins officielles, selon les conditions prévues par la loi.

Article 14

1) Les citoyens de la république de Croatie jouissent de tous les droits et libertés en ce qui a trait à la race, la couleur, le sexe, la langue, la religion, les opinions politiques, l’origine nationale ou sociale, la propriété, la naissance, l’éducation, le statut social ou tout autre caractéristique.

2) Tous sont égaux devant la loi.

Article 15

1) La République de Croatie garantit l'égalité de tous les membres des minorités nationales.

2) L'égalité et la protection des minorités nationales sont réglementées par une loi constitutionnelle adoptée selon la procédure de la loi organique

3) Par le suffrage universel, le droit des membres des minorités nationales d'élire leurs représentants au Parlement croate peut être prévu par la loi.

4) Les membres de toutes les minorités nationales sont assurés de la liberté d’exprimer leur appartenance nationale, d'utiliser librement leur langue, leur alphabet et leur autonomie culturelle.

Article 16

1) Les droits et les libertés ne peuvent être restreints que par la loi pour protéger les droits et les libertés d'autrui, l'ordre public, la moralité publique et le domaine de la santé.

2) Toute restriction aux droits et libertés doit être proportionnelle à la nature de la nécessité de le faire, dans chaque cas particulier.

Article 17

1)
Les droits et libertés garantis par la Constitution peuvent être limités lors d'une situation de guerre, dans le cas d'une catastrophe naturelle ou s'il existe un danger imminent et présent pour l'indépendance et l'unité de la république de Croatie. Cette décision doit être prise par le Parlement croate par une majorité des deux tiers de tous les représentants ou, si le Parlement croate est empêché de se réunir, par le président de la République sur proposition du gouvernement et le contreseing du premier ministre.

2) La portée de ces restrictions doit être adaptée à la nature de la menace et elle ne peut donner lieu au traitement inégal des citoyens pour des motifs de race, de couleur de la peau, de sexe, de langue, de religion, d'origine sociale ou nationale.

Article 29

2)
En cas de suspicion ou d'accusation lors d'une infraction pénale, tout suspect, accusé ou inculpé a le droit:

- d'être informé en détail et dans une langue qu'il comprend, dans le plus court délai possible, de la nature et des motifs des accusations portées contre lui et des éléments de preuve l'incriminant;

[...]

– à l'assistance gratuite d'un interprète s'il ne comprend pas la langue utilisée par la Cour.

Article 141.d

Les ressortissants croates sont des citoyens de l'Union européenne et bénéficient des droits garantis par l'Union européenne, en particulier:


- le droit de présenter des pétitions au Parlement européen, de déposer des plaintes auprès du Médiateur européen et le droit d'adresser des pétitions en croate auprès des institutions et organismes consultatifs de l'Union européenne, ainsi que dans toutes les langues officielles de l'Union européenne, et le droit de recevoir une réponse dans la même langue.

Zakon o hrvatskom državljanstvu (1991-2019)

Članak 8.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života ;

2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;

3. da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;

4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;

5. Da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Loi sur la citoyenneté croate (1991-2019)

Article 8

Un étranger qui a déposé une demande d’admission à la nationalité croate peut acquérir la nationalité croate par naturalisation s’il remplit les conditions préalables suivantes :

1. qu'il a atteint l'âge de 18 ans ;

2. qu'il soit libéré de la nationalité étrangère ou qu'il fournisse la preuve qu’il recevra une libération s’il est admis à la nationalité croate ;

3. qu'il a résidé de manière continue sur le territoire de la République de Croatie pendant au moins cinq ans avant la présentation de la demande ;

4.
qu'il connaît la langue croate et l’alphabet latin ;

5. qu'il respecte l'ordre juridique de la République de Croatie, qu'il a payé les cotisations publiques dues et qu'il n'existe aucun obstacle de sécurité à son admission à la citoyenneté croate.

Zakon o općem upravnom postupku (2009)

Članak 14.

Službena uporaba jezika i pisma

1)
Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

2) Postupak se može voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u službenoj uporabi pri javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrđenim propisima donesenim na temelju zakona o službenoj uporabi jezika i pisma.

Članak 64.

Saslušanje svjedoka

3)
Kad svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, saslušat će se preko prevoditelja. Svjedoku koji je gluh pitanja će se postavljati u pisanom obliku, a ako je nijem, odgovarat će u pisanom obliku. Kad se saslušanje svjedoka ne može obaviti na taj način, kao tumač pozvat će se osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti.

Članak 74.

Prijevod podneska

1)
Kad javnopravno tijelo primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u službenoj uporabi kod tijela, službena će osoba bez odgode tražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok, a ako to stranka ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.

2) Ovjereni prijevod podneska inozemne javne isprave obvezan je ako se posumnja u vjerodostojnost te isprave.

Članak 168.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91. i 103/96.).

Članak 170.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91. i 103/96.).

Članak 171.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010. a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Loi sur la procédure administrative générale (2009)

Article 14

Usage officiel de la langue et de l'alphabet

1)
Toute procédure administrative doit être formulée
en croate et avec l'alphabet latin.

2) La procédure peut se dérouler dans une autre langue ou un autre alphabet d'usage officiel dans les organismes gouvernementaux, là où les travaux sont menés en conformité avec les conditions fixées par les règlements adoptés en vertu de l'usage officiel de la langue et l'écriture.

Article 64

Audition des témoins

3)
Si un témoin ne connaît pas la langue de la procédure, il doit être entendu par l'intermédiaire d'un
interprète. Si un témoin est malentendant, les questions doivent lui être posées par écrit et, s'il est muet, il doit répondre par écrit. Lorsque le témoin ne peut pas être interrogé de la même manière, une personne capable de communiquer avec ce dernier doit être assignée comme interprète.

Article 74

Traduction d'un document

1)
Lorsqu'une autorité de droit public reçoit une demande dans une langue étrangère ou dans un alphabet qui n'est pas d'usage officiel, un agent doit immédiatement demander à la partie de fournir une traduction de la demande sans délai et fixe à cet effet un délai approprié; et si la partie omet de le faire dans une certaine période de temps, la requête sera réputée comme n'ayant pas été présentée.

2) Une
traduction certifiée conforme de la présentation des documents publics étrangers est nécessaire s'il existe des doutes sur l'authenticité de ces documents.

Article 168

La procédure engagée avant l'entrée en vigueur de la présente loi doit être poursuivie et complétée en vertu des dispositions de la Loi sur la procédure administrative générale (Journal officiel, nos 53/91 et 103/96).

Article 170

Dès l'entrée en vigueur de la présenter loi, la Loi sur la procédure administrative générale cesse de s'appliquer (Journal officiel, nos 53/91 et 103/96).

Article 171

La présente loi entre en vigueur le 1er janvier 2010, et elle doit être publiée dans le Journal officiel.


 

Zakon o trgovačkim društvima (1993-2024)

Članak 20.

1)
Naznaka imena tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

2) Tvrtka trgovačkoga društva može sadržavati pojedine strane riječi drugih jezika ako one čine ime, odnosno tvrtku člana društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova društva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.

3) Tvrtka se može upisati u sudski registar i u prijevodu na jedan ili više jezika.

Članak 21.

1)
Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u sudskom registru.

2) Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka ili skraćena tvrtka u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku i pismu trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 397.b

4)
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa osigurava dostupnost prijevoda obrazaca na engleskom jeziku u skladu s pravilima o dostupnosti informacija iz zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra te postupak u registarskim stvarima. Društvo se ne može osnovati na prijevodu obrazaca.

Članak 613

5)
Prijavi za upis podružnice u sudski registar prilažu se u izvorniku i u ovjerenome prijevodu na hrvatski jezik:

1. dokaz da je osnivač upisan u registar u državi u kojoj ima registrirano sjedište iz kojega se vidi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar i broj pod kojim se vodi u tom registru, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište iz kojih su vidljivi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja, predmet poslovanja te osobe ovlaštene na zastupanje i opseg njihovih ovlasti,

2. odluka osnivača o osnivanju podružnice,

3. prijepis izjave o osnivanju, društvenog ugovora ili statuta osnivača, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište.

Loi sur les sociétés commerciales (1993-2024)

Article 20

1)
L'indication de la dénomination sociale d'une société doit être
en langue croate et en caractères latins ou dans la langue officielle d'un État membre de l'Union européenne et en caractères latins; des chiffres arabes peuvent également être employés. Les autres éléments de l’entreprise doivent être en langue croate et en écriture latine.

2) Le nom d'une société peut contenir des mots étrangers individuels provenant d'autres langues s'ils constituent le nom, ou la raison sociale d'un membre de la société, ou la marque de commerce ou de service d'un membre protégée en République de Croatie, ou sa société enregistrée en République de Croatie,
ou s'ils sont courants dans la langue croate, ou s'il n'y a pas de mot correspondant pour eux dans la langue croate, ou s'il s'agit de mots dans une langue morte.

3) Une société peut être inscrite au registre et traduite
en une ou plusieurs langues.

Article 21

1)
Toute société est tenue d'employer la raison sociale et la dénomination sociale abrégée sous la forme et le contenu sous lesquels elle est inscrite au registre.

2) Si, en plus de la raison sociale ou de la dénomination sociale abrégée, une raison sociale ou une dénomination sociale abrégée
traduite dans une langue et une écriture étrangères est inscrite au registre, la raison sociale ou la dénomination sociale abrégée dans une langue et une écriture étrangères ne peut être utilisée par la société qu'avec la raison sociale en langue croate et en écriture latine.

Article 397b

4)
Le ministère chargé des Affaires judiciaires assure la disponibilité des
traductions des formulaires en anglais, conformément aux règles relatives à la disponibilité des informations issues de la loi régissant la création, l'organisation et la gestion du greffe du tribunal et la procédure en matière de greffe. Une entreprise ne peut pas être fondée sur la traduction de formulaires.

Article 613

5)
Les demandes d'inscription d'une succursale au registre doivent être présentées en original et en traduction certifiée conforme
en croate :

1. la preuve que le fondateur est inscrit dans un registre du pays où il a son siège social, qui indique sa forme juridique et la date de son inscription dans ce registre ainsi que le numéro sous lequel il y est conservé, l'objet social de la personne autorisée à le représenter et l'étendue de ses pouvoirs ou, s'il a été fondé dans un pays où il n'est pas inscrit dans un tel registre, des documents constitutifs valables, certifiés publiquement conformément à la réglementation du pays où le fondateur a son siège social, qui indiquent sa forme juridique et la date de sa constitution, l'objet social de la personne autorisée à le représenter et l'étendue de ses pouvoirs;

2. la décision du fondateur de créer une succursale;

3. une copie de la déclaration de fondation, des statuts ou du statut du fondateur, certifiée publiquement conformément à la réglementation du pays dans lequel le fondateur a son siège social.


 

Zakon o lokalnoj i podruˇcnoj (regionalnoj) samoupravi (2001-2020)

Članak 16

1) Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih država, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, op´cina, grad i županija dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i podruˇcnu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitoš ´cu ove odluke.

2) Kada tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i podruˇcnu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka iz stavka 1. ovoga ˇclanka nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predložit ´ce Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke.

3) Vlada Republike Hrvatske može, u roku od 30 dana od primitka prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazložena, ukinuti odluku iz stavka 1. ovoga ˇclanka.

4) Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke iz stavka 1. ovoga ˇclanka, jedinica lokalne, odnosno podruˇcne (regionalne) samouprave može podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu i podruˇcnu (regionalnu) samoupravu.

5) Ako Vlada Republike Hrvatske u roku iz stavka 3. ovoga ˇclanka ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka iz stavka 1. ovoga ˇclanka donijeta u skladu sa zakonom.

Loi sur l'autonomie locale et régionale (2001-2020)

Article 16

1) La décision d'établir une coopération ou de conclure un accord de coopération avec des collectivités locales ou régionales d'autres pays, ainsi que le texte de l'accord de coopération en langue croate et dans la langue du pays dans lequel se trouve la collectivité locale ou régionale avec laquelle ledit accord est conclu, doivent être soumis par la municipalité, la ville et le comté à l'organisme d'administration publique compétent en matière d'autonomie locale et régionale, qui contrôle la légalité de cette décision.

2) Lorsque l'organisme de l'administration publique compétent en matière d'autonomie locale et régionale estime que la décision visée au paragraphe 1 du présent article n'est pas conforme à la loi, il propose au gouvernement de la République de Croatie, dans les huit jours suivant sa réception, que la décision soit révoquée.

3) Le gouvernement de la République de Croatie peut, dans un délai de 30 jours à compter de la réception de la proposition, par une décision qui doit être motivée, abroger la décision visée au paragraphe 1 du présent article.

4) Contre la décision du gouvernement de la République de Croatie de révoquer la décision du paragraphe 1 du présent article, une unité d'autonomie locale ou régionale peut déposer une plainte constitutionnelle afin de protéger le droit à l'autonomie locale et régionale.

5) Si le gouvernement de la République de Croatie ne prend pas de décision d'annulation dans le délai visé au paragraphe 3 du présent article, il est considéré que la décision visée au paragraphe 1 du présent article a été prise conformément à la loi.

Zakon o osobnoj iskaznici (2002-2013)

Članak 8.

1)
Obrazac osobne iskaznice tiska se na hrvatskom i engleskom jeziku i latiničnom pismu, a popunjava se samo na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.

2) Kada je to utvrđeno posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorima, obrazac osobne iskaznice za osobu – pripadnika nacionalne manjine, tiska se i na jeziku nacionalne manjine.

3) Obrazac iz stavka 2. ovoga članka popunjava se na hrvatskom jeziku latiničnim pismom i jeziku i pismima pripadnika nacionalnih manjina.

Članak 9.

1)
Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se na propisanom obrascu nadležnom tijelu.

2) Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice popunjava se na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.

Loi sur les cartes d'identité (2002-2013)

Article 8

1)
Les cartes d'identité
doivent être imprimées en anglais et en croate avec l'alphabet latin, et rédigées uniquement en croate et en alphabet latin.

2) Quand il est prévu par des lois spéciales ou par des traités internationaux, les cartes d'identité pour le
s membres des minorités nationales sont imprimées dans la langue des minorités nationales.

3) La carte d'identité visée au paragraphe 2 du présent article doit être rédigée
en croate et en alphabet latin ainsi que dans les langues et alphabets des minorités nationales.

Article 9

1)
Toute demande d'émission des cartes d'identité doit être présentée selon le formulaire prescrit auprès des autorités.

2) Toute demande d'émission des cartes d'identité
doit être rédigée en croate et en alphabet latin.

Hrvatska: Zakon o zaštiti potrošača (2022)

Članak 6.

Označavanje proizvoda

1) Proizvodi koji se na području Republike Hrvatske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati:

1. osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji, kao što su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda

2. naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području   Europske unije.

2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe drugih jezika, a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču.

3) Ako su napisani na više jezika, podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti napisani na isti način.

4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Loi sur la protection du consommateur (2022)

Article 6

Étiquetage des produits

1) Les produits proposés aux consommateurs sur le territoire de la République de Croatie doivent contenir les éléments suivants sur leur emballage, leur étiquette, leur label ou sur le produit lui-même:

1. les caractéristiques de base du produit dans la mesure nécessaire au consommateur pour prendre une décision d'achat, telles que le nom du produit, le type et le modèle du produit, le nom sous lequel le produit est vendu, la composition du produit, les propriétés et les caractéristiques techniques du produit;

2. le nom et le siège social du fabricant ou de l'importateur établi dans l'Union européenne.

2) Les informations visées au paragraphe 1 du présent article doivent être claires, visibles et lisibles et rédigées en langue croate et en écriture latine, ce qui n'exclut pas la possibilité d'employer d'autres langues en même temps, et ces informations peuvent inclure des signes et des pictogrammes facilement compréhensibles pour le consommateur.

3) Si elles sont rédigées
en plusieurs langues, les informations visées au paragraphe 1 du présent article doivent être rédigées de la même manière.

4) Les dispositions du présent article ne s'appliquent pas aux produits dont l'étiquetage est réglementé par un règlement particulier.

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (2017)

Članak 8.

1)
HRT [
Hrvatska radiotelevizija] je dužan u programima služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom ako ovim ili drugim zakonom nije određeno drugačije.

2) HRT je dužan promicati i stvaralaštvo na narječjima hrvatskoga jezika.

3) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna:

– ako se objavljuju filmovi i druga audio i audiovizualna djela u izvornom obliku,

– ako se objavljuju glazbena djela s tekstom koji je djelomice ili u cijelosti pisan na stranome jeziku ili pismu,

– ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni učenju stranih jezika i pisama,

– ako su programi djelomice ili u cijelosti namijenjeni stranim državljanima ili iseljeništvu koje te programe ne može pratiti na hrvatskom jeziku,– ako se u programima, radi vjerodostojnosti informacije, objavljuju dijelovi ili cijeli dokumenti ili izjave u izvornom obliku.

4) Uporaba hrvatskoga jezika nije obvezna u programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.

Članak 10.

1) HRT je dužan osigurati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja.

2) HRT je dužan najmanje 40% djela iz stavka 1. ovoga članka emitirati izvorno na hrvatskom jeziku na svakom općem televizijskom programskom kanalu HRT-a.

Članak 11.

1) Najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.

Članak 20.

1) Za Glavnog ravnatelja HRT-a može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačeni studij, aktivno znanje najmanje jednoga svjetskog jezika (obvezno engleskog jezika), ima najmanje deset godina iskustva na odgovornim poslovima u medijima ili drugim poslovnim sustavima, poznavanje medijskog zakonodavstva i novih informacijskih tehnologija te druge uvjete propisane Statutom HRT-a.

Loi sur la radio et la télévision croates (2017)

Article 8

1)
La HRT [Hrvatska radiotelevizija] est
tenue d'employer la langue croate et l'écriture latine dans ses émissions, sauf disposition contraire de la présente loi ou d'une autre loi.

2) La HRT est tenue de promouvoir la créativité dans les variantes de la langue croate.

3) L'usage de la langue croate n'est pas obligatoire :

– si des films et autres œuvres audio et audiovisuelles sont publiés dans leur forme originale;

– si des œuvres musicales sont publiées avec un texte partiellement ou entièrement rédigé dans une langue ou une écriture étrangère;

– si des émissions sont partiellement ou entièrement destinées à l'apprentissage des langues et des écritures étrangères,;

– si des émissions sont partiellement ou entièrement destinées aux citoyens étrangers ou aux émigrants qui ne peuvent pas écouter ces émissions en langue croate;

– si des émissions, pour des raisons de crédibilité de l'information, publient des parties ou des documents ou des déclarations entiers dans leur forme originale.

4) L’usage de la langue croate n’est pas obligatoire dans les émissions destinées à informer les membres des minorités nationales, conformément à la Loi constitutionnelle sur les droits des minorités nationales.

Article 10

1) La HRT est tenue de veiller à ce que les œuvres européennes constituent la majorité de son temps de diffusion annuel.

2) La HRT est tenue de diffuser au moins 40 % des œuvres visées au paragraphe 1 du présent article
en langue originale croate sur chaque chaîne d'émissions de télévision générale de la HRT.

Article 11

1) La HRT est tenue d'allouer au moins 15 % de son budget annuel de programmation à l'acquisition d'œuvres européennes de producteurs indépendants, dont la moitié doit être allouée à des œuvres produites à l'origine en langue croate.

Article 20

1) Quiconque est citoyen croate, a obtenu un diplôme universitaire ou une étude équivalente, a une connaissance active d'au moins une langue mondiale (l'anglais est obligatoire), a au moins dix ans d'expérience dans des postes à responsabilité dans les médias ou d'autres systèmes d'entreprise, une connaissance de la législation sur les médias et des nouvelles technologies de l'information, et d'autres conditions prescrites par le statut de HRT peut être nommée directeur général de la HRT.

Zakon o parničnom postupku (2023)

Članak 6.

Parnični postupak vodi se na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.

Glava šesta

JEZIK U POSTUPKU

Članak 102.

1)
Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na ročištima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat će im se usmeno prevođenje na njihov jezik onoga što se na ročištu iznosi te usmeno prevođenje isprava koje se na ročištu koriste radi dokazivanja.

2) Stranke i drugi sudionici u postupku poučit će se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoć tumača. Oni se mogu odreći prava na prevođenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno sudionika.

3) Prevođenje obavljaju tumači.

4) Troškovi prevođenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču.

Članak 103.

Pozivi, odluke i druga pismena upućuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 104.

Stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 105.

1)
Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parničnom postupku uređuje se posebnim zakonom.

2) Troškovi prevođenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske, ovoga Zakona te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda.

Članak 183.

Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno sudovi će uzimati u postupak molbe za pravnu pomoć inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i prilozi sastavljeni na jednom od jezika koji je u službenoj uporabi u sudu ili ako je priložen ovjereni prijevod na tom jeziku.

Članak 184.

Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, molbe domaćih sudova za pravnu pomoć dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene države ili uz njih mora biti priložen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

Članak 232.

1)
Stranka je dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Stranka je dužna podnijeti ispravu u trenutku predlaganja tog dokaza, osim ako sud odredi drukčije.

2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.

3) Ako se isprava nalazi kod državnoga tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu.

Članak 245.

1)
Svjedok koji ne zna jezik na kojem se vodi postupak saslušat će se preko tumača.

2) Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno; a ako je nijem, pozvat će se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može obaviti na taj način, pozvat će se kao tumač osoba koja se sa svjedokom može sporazumjeti.

3) Sud će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Članak 354.

1)
Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

2) Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji:

7. ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga žali;

Članak 507.g

Zamolnice iz inozemstva za izvođenje dokaza kao i obavijesti prema Uredbi br. 2020/1783 moraju biti sastavljene na hrvatskom jeziku ili uz njih mora biti priložen prijevod na hrvatski jezik.

Članak 507.m

1)
Ovršni europski platni nalog (članak 18. i 19. Uredbe br. 1896/2006.) koji je izdao neki drugi sud na području Europske unije ovršna je isprava na temelju koje se u Republici Hrvatskoj ovrha može tražiti kao na temelju ovršne odluke hrvatskoga suda.

2) Ako je, prema odredbi članka 21. stavka 2. točke b) Uredbe br. 1896/2006, vjerovnik dužan priložiti prijevod europskoga platnoga naloga, taj prijevod treba biti na hrvatskom jeziku i ovjeren od osobe koja je za to ovlaštena u jednoj od država članica.

Članak 507.z

Ako je vjerovnik prema članku 21. stavku 2. točki b) Uredbe br. 861/2007. dužan priložiti prijevod, taj prijevod mora biti na hrvatskom jeziku, potvrđen od strane osobe koja je za to ovlaštena u jednoj od država članica Europske unije.

Loi sur la procédure civile (2023)

Article 6

La procédure civile doit se dérouler en croate et avec l'alphabet latin, à moins que pour certains tribunaux la loi ne prévoie l'usage d'une autre langue ou d'un autre alphabet.

Chapitre VI

LANGUE DE LA PROCÉDURE

Article 102

1) Lorsqu'ils participent et prennent part à d'autres actes de procédure orale, les parties et autres participants à la procédure
ont le droit d'employer leur propre langue. Si les délibérations ne se déroulent pas dans la langue de la partie ou des autres participants à procédure, la traduction dans leur langue doit leur être fournie, ainsi que pour tout ce qui a été déclaré à l'audience et pour tous les documents utilisés en tant que témoignage.

2) Les parties et autres participants à la procédure doivent être informés de leur droit de suivre les audiences orales devant la cour dans leur propre langue, avec l'aide d'un interprète. Ils peuvent renoncer à leur droit à la traduction, s'ils se trouvent à parler la langue dans laquelle se déroule la procédure. Il doit être consigné dans le procès-verbal que cette information leur a été transmise; le procès-verbal doit comprendre les déclarations des parties ou des participants.

3)
La traduction doit être effectuée par des interprètes (autorisés).

4) Les dépenses de traduction sont payées par la partie ou le participant auxquelles elles se rapportent.

Article 103

Les assignations, les décisions et les communications de la cour sont envoyés aux parties et aux participants à la procédure
en croate et avec l'alphabet latin.

Article 104

Les parties et autres participants à la procédure présentent leurs plaintes, appels et autres soumissions à la cour
en croate et l'alphabet latin.

Article 105

1)
L'emploi des langues et des alphabet des minorités nationales dans la procédure civile est réglementé par une loi distinctes.

2) Les frais de traduction dans à la langue nationale de la minorité, qui découlent de l'application des dispositions de la Constitution de la république de Croatie, la présente loi ou de la législation sur les droits des membres des minorités nationales à employer leur propre langue, doivent être assumés par la caisse de la cour.

Article 183

S'il n'en est pas convenu autrement par un accord international, les tribunaux procèdent à des demandes d'aide judiciaire de la part des tribunaux étrangers seulement si elles sont demandées par voie diplomatique et si la requête et les pièces jointes sont rédigées dans des langues en usage officiel à la cour ou si il est jointe une traduction autorisée dans cette langue.

Article 184

S'il n'en est pas convenu autrement par un accord international, les demandes d'aide judiciaire par des tribunaux nationaux doivent être transmises aux tribunaux étrangers par voie diplomatique. Les pièces jointes doivent être rédigées dans la langue demandée par l'État demandé ou dans
une traduction autorisée dans cette langue, qui doit être jointe avec ces documents.

Article 232

1) La partie est tenue de soumettre elle-même le document sur lequel elle se fonde pour prouver ses allégations. La partie doit soumettre le document au moment de la présentation de cette preuve, sauf si le tribunal en dispose autrement.

2) Une traduction notariée doit être fournie avec tout document rédigé dans une langue étrangère.

3) Si le document est détenu par une autorité publique ou par toute personne morale ou physique ayant des prérogatives publiques, et que la partie elle-même ne peut obtenir la remise ou la présentation du document, le tribunal se procurera ce document sur demande de la partie.

Article 245

1) Un témoin qui ne parle pas la langue dans laquelle se déroule la procédure doit être entendu au moyen d'un interprète.

2) Si le témoin est malentendant, les questions doivent être formulées par écrit. S'il est muet, il est invité à répondre par écrit. S'il n'est pas possible de mener l'audience de cette manière, une personne doit être convoquée pour agir comme interprète en mesure de communiquer avec le témoin.

3) La cour avertit l'interprète de l'obligation de traduire fidèlement la question posée au témoin et les déclarations données par celui-ci.

Article 354

1) Il existe une violation substantielle des règles de la procédure civile si, au cours de la procédure, la cour n'applique pas ou applique par erreur une disposition de la présente loi et que cela a ou peut avoir une incidence sur la légalité du jugement.

2) Il existe toujours une violation substantielle des règles de la procédure civile :

7. Si, contrairement aux dispositions de la présente loi, la cour a rejeté la demande d'une partie pour employer la langue ou l'alphabet dans la procédure et suivre le cours de la procédure dans sa propre langue, à propos duquel la partie a introduit un recours;

Article 507.g

Les demandes de présentation de preuves provenant de l'étranger ainsi que les notifications conformément au règlement n° 2020/1783 doit être rédigé en langue croate ou doit être accompagné d'une traduction en langue croate.

Article 507.m

1)
Le mandat européen d'arrêt (articles 18 et 19 du règlement n° 1896/2006) délivré par un autre tribunal sur le territoire de l'Union européenne est un titre exécutoire sur la base duquel l'exécution peut être demandée en République de Croatie comme sur la base d'une décision exécutoire d'un tribunal croate.

2)
Si, conformément à la disposition de l'article 21, paragraphe 2, point b) du Règlement n° 1896/2006, le créancier est tenu de joindre une traduction de l'ordre de paiement européen, cette traduction doit être en croate et certifiée par une personne habilitée dans l'un des États membres.

Article 507.z

Si le créancier est, conformément à l'article 21, paragraphe 2, point b) du règlement n° 861/2007. est tenu de joindre une traduction, cette traduction doit être en croate, certifiée par une personne autorisée à le faire dans l'un des États membres de l'Union européenne.

Zakon o kaznenom postupku (2008-2013)

Članak 8.

1) U kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinično pismo, ako za uporabu u pojedinim područjima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo.

2) Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku osobe, osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Prevođenje obavlja tumač.

3) O pravu na prevođenje poučit će se prije prvog ispitivanja osoba iz stavka 2. ovog članka, koja se može odreći toga prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika.

4) Odluke i dopise (pozive i druga pismena) upućuje tijelo koje vodi postupak na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dostavljaju se sudu tužbe, žalbe i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom području u službenu uporabu zakonom uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu sudu dostavljati i na tome jeziku ili pismu.

Nakon početka rasprave podnositelj podneska ne može bez dopuštenja suda opozvati svoju odluku o jeziku kojim će se u postupku služiti.

5) Uhićeniku, okrivljeniku koji je u pritvoru ili istražnom zatvoru kao i osobi na izdržavanju kazne dostavit će se prijevod odluka, dopisa i poziva na jeziku kojim se služi u postupku.

6) Stranac lišen slobode može na raspravi dostavljati sudu podneske na svom jeziku, a prije i nakon toga samo pod uvjetom uzajamnosti.

Loi sur la procédure pénale (2008-2013)

Article 8

1) La langue croate et l'alphabet latin doivent être utilisés dans la procédure pénale, sauf si la loi  a prévu une autre langue ou un autre alphabet pour certaines zones sur le territoire relevant de la compétence des tribunaux.

2) Les parties, les témoins et les autres participants à la procédure ont le droit d'utiliser leur propre langue. Si la procédure ne se déroule pas dans leur langue, l'interprétation des déclarations et la traduction des documents et de toute autre preuve écrite doivent être prévues. L'interprétation et la traduction doivent être effectuées par un interprète.

3) La personne visée en vertu du paragraphe 2 du présent article a le droit à la traduction de la procédure avant le premier interrogatoire; elle peut renoncer à ce droit si elle connaît la langue de la procédure. L'information et la réponse doivent être enregistrées par le tribunal.

4) Les décisions et les lettres (convocations et autres documents écrits) sont envoyées par l'organisme chargé de la procédure en langue croate et en caractères latins. Les réclamations, les appels et d'autres observations doivent être présentés au tribunal en langue croate et en caractères latins. Si une autre langue ou une autre écriture a été introduite dans l’usage officiel par la loi dans une zone judiciaire particulière, les observations peuvent également être soumises au tribunal dans cette langue ou cette écriture.

Une fois l'audience commencée, le requérant ne peut, sans l'autorisation du tribunal, revenir sur sa décision relative à la langue à employer lors de la procédure.

5) La personne arrêtée, le prévenu en détention provisoire ou dans un centre de détention provisoire, ainsi que la personne purgeant une peine doivent recevoir une traduction des décisions, des lettres et des convocations dans la langue employée lors de la procédure.

6) L'étranger privé de liberté peut présenter des observations au tribunal dans sa propre langue lors de l'audience, et avant et après celle-ci uniquement sous condition de réciprocité.

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022)

Članak 50.

Lektori stranih jezika i lektori hrvatskog jezika

1)
Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog odnosno stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskog odnosno stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom.

2) Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskoga jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokom učilištu u inozemstvu ministar uređuje pravilnikom.

3) Osobi zaposlenoj na radnome mjestu iz stavka 2. ovoga članka koja je bila zaposlena u Republici Hrvatskoj na neodređeno vrijeme jamči se povratak na radno mjesto u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu na visokom učilištu u inozemstvu.

Loi sur l'enseignement supérieur et les activités scientifiques (2022)

Article 50

Correcteurs de langues étrangères et correcteurs de langues croates

1)
Aux fins de la réalisation d'études universitaires en langue et littérature dans un établissement d'enseignement supérieur, il est possible de faire appel à un tuteur en langue croate ou étrangère. Les critères de sélection pour le poste de lecteur de langue croate ou étrangère sont déterminés par l'établissement d'enseignement supérieur dans une loi générale.

2) Un professeur de langue et de littérature croates peut être employé dans un établissement d'enseignement supérieur à l'étranger sur la base d'un contrat de travail à durée déterminée conclu avec un établissement d'enseignement supérieur en République de Croatie ou avec le ministère. Les critères de sélection pour le poste de professeur de langue et de littérature croates dans un établissement d'enseignement supérieur à l'étranger sont réglementés par le ministre dans une ordonnance.

3) Une personne employée à un poste visé au paragraphe 2 du présent article qui a été employée en République de Croatie pour une durée indéterminée a la garantie de reprendre son poste dans les 30 jours suivant la date de fin du contrat de travail dans un établissement d'enseignement supérieur à l'étranger.



 

Pravilnik o označavanju, reklamiranju
i prezentiranju hrane (2011)

Članak 4.

1)
Hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti označena podacima i na način propisan ovim Pravilnikom te drugim posebnim propisima koji se odnose na tu hranu.

2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti:

– napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom;

– lako razumljivi i uočljivi, lako vidljivi, jasno čitljivi i neizbrisivi i ne smiju na bilo koji način biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom.

3) Dopušteno je višejezično označavanje hrane.

Članak 45.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Zagreb, 3. lipnja 2011.

Règlement sur l'étiquetage, la publicité
et la présentation des aliments(2011)

Article 4

1)
Les denrées alimentaires mises sur le marché de la République de Croatie doivent être marquées avec les informations et de la manière prescrites par la présente ordonnance et d'autres réglementations spéciales relatives à ces denrées alimentaires.

2) Les données visées au paragraphe 1 du présent article doivent être :

– rédigées en langue croate et en alphabet latin ;

– facilement compréhensibles et perceptibles, facilement visibles, clairement lisibles et indélébiles, elles ne doivent pas être masquées ou interrompues de quelque manière que ce soit par d’autres textes ou images.

3) L’étiquetage multilingue des aliments est autorisé.

Article 45

Le présent règlement entre en vigueur le huitième jour suivant celui de sa publication au Journal officiel.

Zagreb, le 3 juin 2011.

Kazneni zakon (2011)

Članak 126.

1)
Tko pripadniku nacionalne manjine uskrati ili ograniči pravo na slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti ili na kulturnu autonomiju,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko suprotno propisima o uporabi jezika i pisma, uskrati ili ograniči osobi pravo služiti se svojim jezikom i pismom.

Članak 125.

1)
Tko na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju, spolnom opredjeljenju ili drugim osobinama uskrati, ograniči ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapošljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike ili pripadnosti daje drugome povlastice ili pogodnosti,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine

Code pénal (2011)

Article 126

1)
Quiconque nie ou restreint
le droit d’un membre d’une minorité nationale à la liberté d’expression de son appartenance nationale ou à l’autonomie culturelle,

est passible d'une peine d'emprisonnement pouvant aller jusqu'à un an.

2) La peine visée au paragraphe 1 du présent article est infligée à quiconque, contrairement aux réglementations sur l'emploi de la langue et de l'écriture, refuse ou restreint le droit d'une personne d'utiliser sa propre langue et son propre alphabet.

Article 125

1)
Quiconque, sur la base de différences de race,
d'origine ethnique, de couleur de peau, de sexe, de langue, de religion, de convictions politiques ou autres, d'origine nationale ou sociale, de fortune, de naissance, d'éducation, de position sociale, d'état matrimonial ou familial, d'âge, d'état de santé, de handicap, d'héritage génétique, d'identité de genre, d'expression, d'orientation sexuelle ou d'autres caractéristiques, refuse, restreint ou conditionne le droit d'une autre personne d'acquérir des biens ou de recevoir des services, le droit d'exercer une activité, le droit à l'emploi et à l'avancement, ou quiconque, sur la base de telles différences ou affiliation, accorde à une autre personne des privilèges ou des avantages,

est passible d'une peine d'emprisonnement pouvant aller jusqu'à trois ans.

 

 

Zakon o sudovima (2013-2024)

Članak 123.

Stalni sudski tumači prevode na zahtjev suda, državnog tijela, pravne osobe ili građana izgovoreni ili pisani tekst s hrvatskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na hrvatski jezik ili sa stranog jezika na drugi strani jezik.

Članak 124.

1) Za stalnog sudskog tumača može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. državljanin je Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen
preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij,

3. vlada odgovarajućim stranim jezikom visoke razine odnosno ima završen studij stranog jezika, završen studij na stranom jeziku ili ima ispravu o poznavanju stranog jezika razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike odnosno druge najviše razine za koju postoji priznat ispit i vlada hrvatskim jezikom (2024).

4. zdravstveno je sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

5. uspješno je završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

6. ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.

2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. ovoga članka, osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te osoba koja je već imenovana za stalnog sudskog tumača za neki drugi jezik nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

Loi sur les tribunaux (2013-2024)

Article 123

Les
interprètes judiciaires permanents traduisent, à la demande d'un tribunal, d'un organisme public, d'une personne morale ou d'un citoyen, un texte parlé ou écrit du croate vers une langue étrangère, d'une langue étrangère vers le croate ou d'une langue étrangère vers une autre langue étrangère.

Article 124

1)
Une personne qui répond aux exigences suivantes peut être nommée interprète judiciaire permanent :

1. est citoyen de la République de Croatie, citoyen d'un État membre de l'Union européenne ou citoyen d'un État partie à l'accord sur l'Espace économique européen;

2. a terminé des études universitaires de premier et de deuxième cycles ou des études universitaires intégrées de premier et de deuxième cycles ou des études professionnelles supérieures spécialisées, ou a terminé études universitaires de premier cycle ou études professionnelles de premier cycle;

3. possède un niveau élevé de compétence dans une langue étrangère appropriée, c'est-à-dire qu'il a suivi un cours de langue étrangère, a suivi un cours dans une langue étrangère ou possède un certificat de compétence dans une langue étrangère au niveau C-2 selon le Cadre européen commun de référence pour les langues, ou un autre niveau le plus élevé pour lequel il existe un examen reconnu, et maîtrise la langue croate (2024);

4. est médicalement apte à exercer les fonctions d'interprète judiciaire permanent;

5. a réussi avec succès le test de connaissances sur la structure du système judiciaire, l'administration de l'État et la terminologie juridique;

6. dispose d'un contrat d'assurance responsabilité civile pour l'exercice des fonctions d'interprète judiciaire permanent.

2) Par dérogation à la disposition du paragraphe 1.5 du présent article, une personne qui a achevé des études universitaires de deuxième et troisième cycles en droit ou des études universitaires intégrées de premier et de deuxième cycles en droit, et une personne qui a déjà été nommée interprète judiciaire permanent pour une autre langue, ne sont pas tenues de passer un test de connaissances sur l'organisation de l'autorité judiciaire, l'administration de l'État et la terminologie juridique.

Page précédente



République de Croatie